About the Book
Izvor: Wikipedia. Stranice: 49. Poglavlja: Dvosupnice, Jednosupnice, Vo e, Maraska, Vinova loza, Brekinja, Palme, Hortenzija, Tulipan, Jarebika, Gro e, Ljiljan, Marelica, Banana, Miracolina, Maslina, Oskoru a, Kritosjemenja e, Marakuja, Malina, Raj ica, Aronija, Mukinja, Jagoda, Pitomi kesten, Jabuka, Mango, Nar, Dunja, Brijest, Avokado, Papaja, ljiva, Dinja, Aktinidija, Kikiriki, Obi na smokva, Papar, Japanska mu mula, Marun, Kru ke, umbir, Svilenice, Breskva, Mu katov ora i, i ula, Tustike, APG, Roga, Lubenica, utika, Kupina, Badem, Bo ika, Noni, Lovor, Ljiljani, Passiflora quadrangularis, Caryophyllales, Cimet, Ogrozd, Crvenolisna ljiva, Ananas comosus, Vi nja, Borovnica, Ribiz, Brusnica, Loganova malina, Kockavica, Drijenak, Vo arstvo, Asterales, Smokve, Ra eljka, Kiwano, Dalmatinska iglica, Passiflora gibertii, Saxifragales, Thumbergova utika, Passiflora ligularis, Pistacija, Virginijska borovnica, Kanadska hudika, Julijanina utika, Bosanski ljiljan, Babin zub, Kaki jabuka, Mastrinka, Sviba, umska jagoda, Hrvatska vu ja stopa, O trolisna utika, Apocynum cannabinum, Bradavi asta utika. Izvod: Maraska ili mara ka (Prunus cerasus var. marasca) je stara hrvatska autohtona sorta vi nje najvi e rasprostranjena u Dalmaciji. Maraska ima sna nu aromu, odli nu kakvo u plodova osobite vrijednosti u likerskoj industriji. Vi nja maraska je poznata kultura Dalmacije jo od 16. stolje a, od kada datira i proizvodnja njezina glavnog proizvoda - likera Maraschino. Uzgoj maraske ograni en je na dio podru ja sjeverne i srednje Dalmacije. To se podru je prostire od Zadra do Makarske, zahva a oto ni dio i sjeverni dio Benkovca, Drni a, Sinja i Imotskog. U Dalmaciji se proizvodi vi nja maraska, koja se odlikuje posebnom kakvo om. Sve do 1971. godine u Dalmaciji se proizvodilo vi e od 12 000 t, a danas je proizvodnja ni a od 3 000 t. Iz pada proizvodnje, uz ostale imbenike, jasno je vidljiv odnos prera iva a i trgovaca prema proizvo a ima. Prednost u uzgoju vi nje, ...
