About the Book
Izvor: Wikipedia. Stranice: 32. Poglavlja: Maraska, Brekinja, Jarebika, Gro e, Marelica, Banana, Miracolina, Maslina, Oskoru a, Marakuja, Malina, Raj ica, Aronija, Mukinja, Jagoda, Pitomi kesten, Jabuka, Mango, Nar, Dunja, Avokado, Papaja, ljiva, Dinja, Aktinidija, Kikiriki, Obi na smokva, Japanska mu mula, Marun, Kru ke, Breskva, i ula, Roga, utika, Kupina, Badem, Passiflora quadrangularis, Ogrozd, Crvenolisna ljiva, Ananas comosus, Vi nja, Borovnica, Ribiz, Brusnica, Loganova malina, Drijenak, Vo arstvo, Smokve, Ra eljka, Kiwano, Passiflora gibertii, Thumbergova utika, Passiflora ligularis, Pistacija, Virginijska borovnica, Kanadska hudika, Kaki jabuka, Mastrinka, umska jagoda. Izvod: Maraska ili mara ka (Prunus cerasus var. marasca) je stara hrvatska autohtona sorta vi nje najvi e rasprostranjena u Dalmaciji. Maraska ima sna nu aromu, odli nu kakvo u plodova osobite vrijednosti u likerskoj industriji. Vi nja maraska je poznata kultura Dalmacije jo od 16. stolje a, od kada datira i proizvodnja njezina glavnog proizvoda - likera Maraschino. Uzgoj maraske ograni en je na dio podru ja sjeverne i srednje Dalmacije. To se podru je prostire od Zadra do Makarske, zahva a oto ni dio i sjeverni dio Benkovca, Drni a, Sinja i Imotskog. U Dalmaciji se proizvodi vi nja maraska, koja se odlikuje posebnom kakvo om. Sve do 1971. godine u Dalmaciji se proizvodilo vi e od 12 000 t, a danas je proizvodnja ni a od 3 000 t. Iz pada proizvodnje, uz ostale imbenike, jasno je vidljiv odnos prera iva a i trgovaca prema proizvo a ima. Prednost u uzgoju vi nje, osim na ih ekolo kih i prera iva kih kapaciteta, i u tome je to vi nja za razliku od ve ine ostalih vrsta vo a prije zriobe stvara abscinisko tkivo izme u ploda i peteljke. Time se smanjuje sila dr anja izme u ploda i peteljke i omogu uje mehanizirana berba tresa ima. Berba vi nje tako je potpuno mehanizirana, pa je to i jedan od razloga to u planiranju i projektiranju nasada treba pristupiti sasvim novom na inu planta...
