About the Book
Izvor: Wikipedia. Stranice: 35. Poglavlja: Surtsey, Madeira, Foroyar, Island, Zelenortska Republika, Grenland, Ju na Georgija i oto je Ju ni Sandwich, Kanalski otoci, St. Kilda, Jan Mayen, Otok Bouvet, Kanari, Azori, Skellig Michael, Britanski otoci, Baffinov otok, Saint-Pierre, Sao Miguel, Sark, Ognjena zemlja, Velika Britanija, Karibi, Irska, Gran Canaria, Lanzarote, Helgoland, Sylt, Santa Maria, Makaronezija, Ju na Georgia, Vendsyssel-Thy, Zeland, Fyn, Vra ji otok, Villegagnon, Ile-aux-Marins, La Gomera, Herm, Mikelon, Langeland, Eldey, Langlade, Governador, Lolland, Croatoan, AEro. Izvod: Surtsey (islandski za "Surtrov otok") vulkanski je otok u Atlantskom oceanu, 32 km ju no od Islanda, ujedno i najju nija to ka te oto ne dr ave. Stvoren je vulkanskom erupcijom koja je otpo ela 130 metara ispod mora, a povr inu je dosegla 14. studenog 1963. godine. Posljednjeg dana erupcije, 5. lipnja 1967., novostvoreni je otok imao povr inu od 2,7 km . Od tada se erozijom vjetra i valova Surtsey stalno smanjivao, tako da je njegova povr ina 2002. godine iznosila 1,4 km . Surtsey je nazvan prema Surtru (Surtu), vatrenom divu (jotunnu) iz nordijske mitologije. Tijekom njegove erupcije pomno su ga prou avali vulkanolozi iz cijeloga svijeta. Kako su se nakon 1967. na otoku po ele pojavljivati biljne i ivotinjske vrste, postao je zanimljiv i botani arima te biolozima. Kao za ti eno podru je, Surtsey pru a nezamjenjive i dugoro ne podatke o naseljavanju biljaka i kolonizaciji ivotinjskog svijeta. Tako je primije eno da su vjetrovi donijeli prve sjemenke, zabilje ena pojava mahovine, bakterija i gljiva, nakon ega su 1965. godine (dok je jo trajala erupcija) osvanule i prve vi e biljke kojih je do 1975. godine ve bilo oko 10 vrsta. Do 2004. godine na otoku se moglo na i 60 vrsta vi ih biljaka, 75 vrsta mahovina, 71 vrsta li ajeva i 24 vrste gljiva, te 335 vrste kralje njaka, kao i 89 vrsta ptica od kojih se 57 razmno ava na drugim mjestima u Islandu. esto se Surtsey naziva ..
