About the Book
Izvor: Wikipedia. Stranice: 70. Poglavlja: Egipatski bogovi, Gr ki bogovi, Rimski bogovi, Perun, Pan, Veles, Asklepije, Odin, Ra, Amon, Quetzalcoatl, Erida, Kirka, Eol, Adonis, Oziris, Hore, Erinije, Anubis, Geb, Nika, Thor, Tanatos, Protej, Irida, Horus, Kupid, Set, Mojre, Jupiter, Saturn, Mars, Triton, Prijap, Hnum, Greje, Ilitija, iva, Nerej, Merkur, u, Keta, Forkis, Agleja, Hipno, Neptun, Hekata, Kairos, Harite, Morfej, Svarog, Min, Anteros, Nun, Sol Invictus, Thoth, Fobos, Nemesis, Aton, Taumant, Amon-Ra, Pluton, Cel, etiri Horusova sina, Nefertem, Hapy, Sobek, Vulkan, Bes, Vi nu, Brahma, Atum, Deimos, Ptah, Khonsu, Fantas, Eufrozina, Moloh, Khepri, Harpokrat, Menthu, Huh, Bennu, Hapi, Janus, Amon-Min, Kek, Ra-Harakhte, Imset, Duamutef, Faun. Izvod: Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno bo anstvo u panteonu slavenskih bogova. Podrobniji lanak o temi: PerkwunosPerunovo ime dolazi iz ie. *Perkunos (ups. lit. Perk nas). Izvorno je korijen *perk(w)u- zna io "hrast" (usp. lat. quercus) ili pak "crnogorica," "po umljena planina" ili "planina," ali u praslavenskom se razvio u zna enje "udariti," srodno sa slu bom gromovnika. U hrvatskom jeziku jo vidimo ostatke u toponimima: Perun (brdo na U ki), Peruni (Poljica) i Perunsko (Poljica). Od slavenskih toponima tu su mjesta: Perun, Perunac, Perunovac, Perunika, Peruni ka Glava, Peruni Vrh, Perunja Ves, Peruna Dubrava, Perunu a, Peru ice, Perudina i Perutovac; danas uglavnom imena planinskih vrhova. U srednjem vijeku veliki hrastovi, sveti gajevi te ak cijela sela i utvrde nazivali su se Perunovim imenom. U ve ini slavenskih jezika rije za grom jest odraz prasl. grom . Poljaci uz taj termin rabe i piorun, srodan s Perunovim imenom. U ka upskom su, kao i u poljskom, o uvane neke sintagme te naziv za grom. U slova kom je termin parom te sintagma do paroma = "neka te Perun pogodi" ili "Peruna mi." U tradiciji ju noslavenskih prostora bila je i narodna uzre ica: Cvjetokitna lipo, t...
