About the Book
Izvor: Wikipedia. Stranice: 43. Poglavlja: Uranij, Plutonij, Cezij, Jod, Barij, Bakar, Gadolinij, Sumpor, iva, eljezo, Aluminij, Olovo, Rodij, Du ik, Polonij, Krom, Rutherfordij, Kobalt, Brom, Selenij, Cink, Silicij, Magnezij, Tantal, Titanij, Francij, Kositar, Bizmut, Radij, Protaktinij, Srebro, Iridij, Kadmij, Skandij, Praseodimij, Galij, Antimon, Disprozij, Vanadij, Germanij, Einsteinij, Talij, Paladij, Arsen, Kopernicij, Cerij, Telurij, Mangan, Tehnecij, Astat, Ununoktij, Volfram, Lantan, Iterbij, Darmstadij, Kalifornij, Neodimij, Samarij, Mendelevij, Rubidij, Argon, Renij, Lutecij, Itrij, Molibden, Rutenij, Europij, Americij, Lavrencij, Holmij, Cirkonij, Prometij, Neptunij, Ununseptij, Roentgenij, Meitnerij, Nobelij, Berkelij, Tulij, Ununkvadij, Indij, Niobij, Ununheksij, Fermij, Torij, Ununpentij, Kovine rijetkih zemalja, Hassij, Osmij, Bohrij, Dubnij, Kurij, Ununtrij. Izvod: Uranij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol U, atomski (redni) broj mu je 92, a atomska masa mu iznosi 238.02891(3). Uranij (stari naziv uran) je srebrno-bijeli metalni kemijski element te pripada skupini aktinida u periodnom sustava elemenata. Dobio je ime po planetu Uranu, a otkrio ga je Martin Heinrich Klaproth 1789. godine. Osim 92 protona, jezgra uranija mo e imati izme u 141 i 146 neutrona. Naj e i izotopi uranija su U-238 (146 neutrona) i U-235 (143 neutrona). Atom uranija ima 92 elektrona, od kojih su 6 valentni. Uranij ima najve u atomsku masu od svih prirodnih kemijskih elemenata; iznosi 238.02891. Njegova gusto a je otprilike 70 % ve a od gusto e olova, ali nije tolika kao kod zlata ili volframa. Uranij je slabo radioaktivan. U prirodi se u malim koli inama pojavljuje u tlu, stijenama i vodi. U komercijalne se svrhe dobiva iz ruda poput uranita. U prirodi se pojavljuje smjesa izotopa, uranija-238 (99,284%), uranija-235 (0,711%), te vrlo malih koli ina uranija-234 (0,0058%). Raspada se polako, emitiraju i pritom alfa estice. Poluvijek uranij...
